Digestivne smetnje poput nadutosti, gasova i želudačnih tegoba mogu ozbiljno narušiti svakodnevicu. Kod nekih su povezane sa stanjima poput sindroma iritabilnog creva (IBS), upalnih bolesti creva (IBD) ili gastroezofagealnog refluksa (GERB), dok se kod drugih javljaju povremeno, često pod uticajem stresa ili promena u ishrani.
Iako internet često preporučuje restriktivne dijete, nutricionisti naglašavaju da je važnije prepoznati konkretne okidače. Stručnjaci su izdvojili nekoliko namirnica koje se najčešće povezuju sa tegobama.
1. Namirnice zaslađene šećernim alkoholima
Šećerni alkoholi poput sorbitola, manitola, ksilitola i maltitola često se nalaze u žvakaćim gumama bez šećera, proteinskim pločicama i desertima sa manje ugljenih hidrata. Oni se slabo apsorbuju u tankom crevu, zadržavaju vodu, a potom fermentišu u debelom crevu.
To može dovesti do nadutosti, grčeva i dijareje, naročito kod osoba sa osetljivim stomakom. Nutricionisti ističu da čak i male količine mogu izazvati simptome.
2. Hrana sa dodatim vlaknima
Vlakna su ključna za zdravlje, ali naglo povećanje unosa, posebno visoko fermentabilnih vlakana poput inulina, može izazvati nelagodu. Inulin se brzo fermentiše u debelom crevu, što povećava stvaranje gasova.
Stručnjaci upozoravaju da problem nije u samim vlaknima, već u koncentrisanim količinama i naglim promenama. Postepeno povećanje unosa je uvek bolja opcija.
3. Kombuha (Kombucha)
Iako važi za zdrav napitak, kombuha može pogoršati nadutost i refluks. Problem leži u njenoj kiselosti i gaziranosti, koje izazivaju nelagodu u gornjem delu stomaka. Neke vrste sadrže i dodatne sastojke koji podstiču stvaranje gasova.
4. Namirnice obogaćene probioticima
Probiotici iz prirodno fermentisane hrane (jogurt, kefir) su korisni, ali to ne važi nužno za probiotike koji se dodaju prerađenoj hrani. Različiti sojevi imaju različito delovanje i ne predstavljaju univerzalno rešenje za sve probavne tegobe.
5. Slatka hrana
Povremeni desert neće napraviti problem, ali redovan unos šećera smanjuje raznolikost crevnih bakterija i podstiče upalne procese. Slatka hrana obično nema dovoljno vlakana, što dugoročno slabi otpornost probavnog sistema.
Šta zapravo pomaže crevima?
Umesto fokusiranja na jednu namirnicu, važan je celokupan obrazac ishrane. Raznolikost je ključ:
Ovas: Obezbeđuje rastvorljiva vlakna.
Sočivo i pasulj: Hrane korisne mikrobe u crevima.
Čija (Chia) semenke: Odlična kombinacija vlakana.
Bobičasto voće: Bogato polifenolima koji podstiču rast dobrih bakterija.
Autor: D.S.