Dok neofašizam u Hrvatskoj raste, ta zemlja se nalazi na raskršću između negiranja i stvarnosti, piše američki magazin Smitsonijan.

Izdavač Smitsonijana je najveći muzejski i istraživački centar na svetu i u tekstu analizira zbog čega su hrvatski Jevreji bojkotovali obeležavanje Dana sećanja na žrtve holokausta, prenosi portal Indeks.hr.

Danom sećanja na žrtve holokausta prilika je za podsećanje na one koji su ubijeni kako bi se suprotstavili takvom zločinu u budućnosti.

Ali, u jednoj zemlji, Jevreji ove godine nisu bili prisutni na svečanosti u njihovu čast. Kako navodi Smitsonijan, sve agencije su pisale da je hrvatska jevrejska zajednica bojkotovala Dan sećanja na Holokaust u znak protesta zbog neuspeha hrvatske vlade u borbi protiv današnjeg nacizma.

To je druga godina da su Jevreji bojkotovali Dan sećanja u Hrvatskoj.Za hrvatske Jevreje "Za dom spremni" nije samo skup tri reči, već slogan mržnje koji se čuje sve više kako se neofašizam širi u Hrvatskoj.

Ni Jasenovac nije obično mesto u Hrvatskoj, već je to mesto bivšeg logora smrti u kojima je, kako navodi Smitsonijan, "do 99.000 Jevreja, Srba, Roma i drugih ne-katoličkih manjina" ubijeno od strane ustaša u Drugom svetskom ratu.

Ne samo da je ploča s ustaškim pozdravom podstakla kontroverze oko Jasenovca, nego je i bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić, uhvaćen kako na video snimku dovodi u pitanje broj žrtava u logoru.

On se nakon objave snimka izvinio, ali mnogi Hrvati ne veruju da su Hrvati sarađivali sa nacistima i ubili hiljade Jevreja, već insistiraju da su to učinili komunisti.

Mesić se, doduše, izvinio svojevremeno Jevrejima zbog uloge Hrvatske u holokaustu, dok prvi hrvatski predsednik, nakon što je zemlja postala nezavisna nakon raspada Jugoslavije, Franjo Tuđman, nije to učinio.

Međutim, ništa ne može poništiti ono što su hrvatski Jevreji pretrpeli tokom holokausta. Smatra se da je ubijeno više od 30.000 Jevreja, zajedno sa gotovo celom romskom populacijom Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

J. Stanković