Dok se danas divimo lepoti Dunava i rekonstruisanoj Golubačkoj tvrđavi, stariji meštani još uvek pamte jezive priče o „letećoj smrti“ koja je nekada dolazila sa reke.
Reč je o golubačkoj mušici (Simulium colombaschense), sitnom insektu čije je ime decenijama izazivalo paniku među seljacima, stočarima, pa čak i vojskom.
Zaboravljeni „Dunavski horor“
Ovo nije bila obična mušica. Iako dugačka svega nekoliko milimetara, golubačka mušica je bila sposobna da u roku od nekoliko sati ubije krupnu stoku. Napadala je u ogromnim rojevima, toliko gustim da bi „zacrneli nebo“. Ulazila je životinjama u nozdrve, uši i usta, izazivajući gušenje, dok bi hiljade njenih ujeda dovodilo do teških upala, otoka i smrti.
U periodu između dva svetska rata, zabeleženi su gubici od desetina hiljada grla stoke u dunavskom priobalju. Narod je bio očajan – palili su vatre i stvarali dimne zavese kako bi spasili svoja imanja, ali protiv „nevidljive sile“ malo šta je pomagalo.
Foto: Tanjug/Andrija Vukelić
Legenda o zmaju iz pećine
Poreklo ove mušice narod je vezivao za mračne legende. Verovalo se da mušice izleću iz Gvozdenih vrata (Đerdapa), tačnije iz pećina u blizini Golupca. Najpoznatija legenda kaže da je ranjeni zmaj, kojeg je ubio sveti Đorđe (ili po nekim verzijama Miloš Obilić), pao u jednu od tih pećina. Dok je zmaj trunuo, iz njegovog tela su se rađale ove krvoločne mušice.
Seljaci su čak pokušavali da zacementiraju ulaze u pećine kako bi sprečili „zlo“ da izađe, ne znajući da se mušica zapravo razmnožava u brzacima Dunava.
Zašto je danas više nema?
Mlađe generacije se pitaju: „Ako je bila tako strašna, gde je sada?“. Odgovor leži u ljudskoj intervenciji.
Izgradnja Hidroelektrane Đerdap: Izgradnjom brane, tok Dunava je usporen, a nivo vode podignut.
Promena ekosistema: Golubačka mušica je zahtevala brzu, čistu i kiseonikom bogatu vodu sa stenovitim dnom da bi se razmnožavala.
Zagađenje: Moderno zagađenje reka dodatno je desetkovalo njenu populaciju.
Iako je golubačka mušica danas gotovo iščezla iz naših krajeva, ona ostaje u istorijskim čitankama kao najveća prirodna nepogoda koja je ikada zadesila dunavski sliv, podsećajući nas na to koliko priroda može biti nemilosrdna.
Autor: D.S.