AKTUELNO

Pod uticajem klimatskih promena, vremenske prilike poslednjih dana pogoduju nestabilnom vremenu uz mogućnost pojave padavina, grmljavine, grada, ali i olujnog vetra, a jako nevreme koje je u sredu pogodilo veći deo Srbije pratio je i tornado uočen kod Zrenjanina.

Tornado iz superćelije kod Zrenjanina

Na „Instragram“ stranici „hailz_srbija“ je objavljeno da je u pitanju tornado iz superćelije „iako kondenzacija levka nije vidljiva do tla, cirkulacija pri tlu se uočava (mezocisklonski tornado nastaje istovremeno i od tla i od baze oblaka). Niske baze oblaka i velika vlaga ispod baze oblaka su omogućili ovakvu pojavu, nakon kraćeg zagrevanja u tom regionu. Radarski snimak je potvrdio tornado – objavljeno je na „Instragramu“.

Sve se to dešava zbog klimatskih promena

Meteorologe i klimatologe ova pojava ne čudi pošto se klima menja i planeta se dodatno zagrejala za više od 1 stepen Celzijusa, a istovremeno se povećala i temperatura mora i okeana što znači da više vodene pare odlazi u atmosferu i pokreće konvektivnu energiju. Upravo zbog toga smo u Srbiji prošlog leta imali superćelijske oluje, a stručnjaci ne isključuju ni pojavu tornada u budućnosti.

Tromba ili tornado u pokušaju?!

Meteorolog Ivan Ristić smatra da je kod Zrenjanina uočena tromba, karakteristična za ravničarke predele, kao što se pijavice pojavljuju iznad morskih površina.

- Na snimku vidimo tek početak, to još uvek nije ni tornado ni tromba. Ispod je jak vetar, ali to ni ne znači da će se zbog toga napraviti pijavica, tornado ili neki drugog oblik atmosferske pojave. Upozorio bih građane da kada uoče takvu pojavu da je izbegavaju. Kada vide perjanicu iz oblaka, kao perce, ne mora da ide do dole, to znači da je to oblast jakih vetrova i da je treba izbegavati. To nije ni superćelijska oluja, jer super oluja rotira i izgleda sablasno. Rekao bih da je to bio tornado u pokušaju-kaže Ristić.

Od temperature mora zavisi šta nas čeka ovog leta

Na pitanje da li možemo u budućnosti očekivati i tornada u Srbiji, Ristić kaže da je sasvim moguće da bude i superćelijskih oluja i tornada i drugih olujnih pojava zato što su sve povezane sa temperaturom mora.

Foto: Pixabay.com

Ristić je detaljno obajsnio kako se ove pojave mogu razvijati:

Što je veća temperatura mora rasti i konvektivna dešavanja, odnosno topao vazduh se uzdiže i ako je atmosfera nestabilna dolazi do razvoja oblaka i oluja. Čim temperatura pređe 25-26 stepeni, ne samo temperatura mora, već i na kopnu kada je toplije, postoje uslovi za oluje. Za superćelijske oluje važno je reći da je njihova pojava vezana za oblast severnog Jadrana. Kada tamo bude temperatura mora 27 stepeni Celzijusa, možemo očekivati super oluju

Trenutno je temperatura mora u severnom delu Jadrana oko 23-24 stepena, zato Ristić smatra da smo za sada bezbedni.

Sve smo bliži jačim nepogodama

- Čim vidimo vrtlog kao na snimku iz Zrenjanina znači da ulazimo u prostor jačeg vetra i da treba da budemo oprezni. Na sreću, tamo se pre dva dana ništa nije desilo, to je bio tek početak. Video sam slične strukture ranije i kod Avale – kaže Ristić.

Dodaje da je za jasniju vidljivost pojave uočene kod Zrenjanina neophodno više prašine i jači vetar, zbog čega se ne vidi jasno drugi deo te pojave, ali gore gde je bilo više vlage i vetra sve je puno jasnije i vidljivije.

Očekuje da narednih dana u Srbiji temperatura vazduha dostigne 39-40 stepeni, nakon čega bi moglo opet da bude nepogoda.

- Na sreću, temperatura severnog Jadrana je još uvek u normalnim granicama, ali sa porastom temperature Jadranskog mora ulazimo u period kada će jače oluje biti sasvim moguće. Sa svakim stepenom smo bliži tome – poručuje Ristić.

Globalno zagrevanje povećava rizik od tornada

Naš čuveni klimatolog prof. dr Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu nedavno je rekao da globalno zagrevanje utiče na češće nepogode i povećava rizik i od tornada. Kada dođe do formiranja olujnog nevremena, bilo kog, svet koji je topliji omogućava da sve vrste oluja budu razornije nego pre, a razlog je što u topliji vazduh može da stane 7 odsto više vodene pare, a kada su okeani topliji onda isparava više vode.

- Toplija planeta znači i toplije okeane. Ako su topliji, isparava više vode sa površine, a atmosfera, koja je sada u proseku toplija za 1 stepen može da primi 7 odsto više vodene pare koja je pogonsko gorivo za sve oluje - kaže Đurđević.

Kako je objasnio, ako oluji "date" više vodene pare ona će da se:

razvije brže

duže će živeti

preći će veću razdaljinu dok bude trajala

oko nje će se formirati jači vetrovi

produkovaće veću količinu padavina za kraće vreme

produkovaće potencijalno više grada

Topao vazduh i više vodene pare, formula za olujne nepogode

Zagrevanje vazduha i povećanje koncentracije vodene pare može dovesti i do pojave razornih tornada u Evropi, ali i na području Srbije, poručuje klimatolog.

- Razorni tornado nije nešto što treba da isključimo kao nemogući događaj na našem području, pitanje je manje više vremena, a kad će se desiti ne možemo da znamo. Može se desiti u naredne tri godine a može se desiti tek za 20 godina, ali u nekom trenutku i mi ćemo da budemo izvučeni iz šešira u smislu da na našem području možemo da očekujemo tako razorno nevreme i zbog toga treba da budemo oprezni – zaključio je Đurđević.

Autor: Snežana Milovanov